Zbog svega što se s nama i oko nas događa, izazvano pandemijom koronavirusa, mnogi osjećaju da gube kontrolu nad vlastitim životom, a to ih ispunjava strahom i tjeskobom.
U prethodnom periodu imali smo manji broj zaraženih, pa smo na kratko odahnuli. Dolaskom hladnijeg vremena brojke su naglo skočile, a prema tvrdnjama epidemiologa, i dalje će rasti.
Pitanje koje se ovih dana često može čuti jeste – šta nam slijedi u narednim mjesecima, kako će sve izgledati kad stignu i druge respiratorne bolesti (prehlade, sezonska gripa), kada stigne zima, a sa njom i još jedan stepen depresije.
Inače…
Zimska depresija je sama po sebi vrlo teška, no psiholozi širom svijeta upozoravaju kako bi pandemija koronavirusa, karantin i stres mogli dodatno zakomplikovati situaciju. Ko je najugroženiji i kako se nositi s ovim problemom?
Zimska depresija je najčešće uvjetovana nedostatkom vitamina D, odnosno nedostatkom sunčeve svjetlosti što dovodi do smanjivanja hormona sreće, što najčešće rezultira pospanošću i općim neraspoloženjem.
Kako se izboriti sa depresijom…
”Moj savjet tokom pandemije koronavirusa jeste da se ljudi udalje od društvenih mreža, od TV-a koji bombarduju negativnim informacijama, negativnim vijestima itd.”, poručila je za Radio Kameleon psihologinja Amina Duraković.
Od početka pandemije otvoreno je nekoliko telefonskih linija preko kojih građani BiH mogu komunicirati s raznim savjetovalištima. Osim toga, neki psiholozi su se također prilagodili situaciji te su dostupni za telefonske i videopozive.
”Sasvim je dovoljno pogledati jedan izvještaj koji pokazuje koliko je oboljelih od korona virusa… Biti puno uključen u sve to zaista nije zdravo, odnosno vodi do nekih anksioznih misli, do gubitka nade u bolju budućnost”, istakla je Amina.
Pandemija donosi manjak kontakta, više vremena u kući, usamljenost… Prema riječima stručnjaka, održavanje društvene distance moglo bi dodatno otežati problem s kojim se bori veliki broj ljudi – sezonski afektivni poremećaj ili zimsku depresiju.
”Izuzetno je važno da se ljudi druže, da imaju potporu porodice, da imaju potporu prijatelja. Ukoliko to nije moguće ostvariti kontaktom uživo, onda to može biti online, telefonski… Taj socijalni element je jako bitan u borbi protiv depresije”.
U ovakvom periodu posebno je važno normalizovati odlazak psihologu.
”Ukoliko osoba zaista nema kapacitet da se nosi sa time, okolina joj ne može pomoći. U tom slučaju jedna od najboljih stvari koje osoba može uraditi jeste da se javi stručnjaku za mentalno zdravlje koji će pomoći kroz terapiju”, kaže Amina Duraković.
